Važni datumi u 2010. godini
• Mevlud–rođenje Muhammeda, a.s.- 26. februar 2010 /12. Rebiu-l-evvel 1431.h.g.
• Dan džamija – 07. maja 2010. g. /23. džumade-l-ula 1431. h. g.
• Lejletu-l-Mi’radž – 08. jula 2010. g . /26. redžeb 1431. h. g.
• Dan vakifa – 08. jula 2010. g . /26. redžeb 1431. h. g.
• DAN SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI -11. jula 2010. g ./29.redžeb 1431.h. g.
• Lejletu-l-berat – 26. jula 2010. g . /14. ša’ban 1431. h. g.
• Uoči ramazana – 1. teravija – 10. avgust 2010. g . /29. ša’ban 1431. h. g.
• Početak posta-ramazan – 11. avgust 2010. g . /01. ramazan 1431. h. g.
• Dan pobjede na Bedru -27. avgust 2010. g . /17. ramazan 1431. h. g.
• Dan povratničkih džemata – 27. avgust 2010. g . /17. ramazan 1431. h. g.
• Ulazak u i’tikaf – 30. avgust 2010. g . /20. ramazan 1431. h. g.
• Lejletu-l-kadr – 05. septembar 2010. g . /26. ramazan 1431. h. g.
• Ramazanski bajram 1. dan – 09. septembar 2010. g . /01. ševval 1431. h. g.
• Ramazanski bajram 2. dan – 10. septembar 2010. g . /02. ševval 1431. h. g.
• Dan šehida – 10. septembar 2010. g . /02. ševval 1431. h. g.
• Ramazanski bajram 3. dan -11. septembar 2010. g . /01. ševval 1431. h. g.
• Jevmi-Arefe -15. novembar 2010. g . /09. zu-l-hidždže 1431. h. g.
• Kurban Bajram 1. dan – 16. novembar 2010. g . /10. zu-l-hidždže 1431. h. g.
• Kurban Bajram 2. dan – 17. novembar 2010. g . /11. zu-l-hidždže 1431. h. g.
• Kurban Bajram 3. dan – 18. novembar 2010. g . /12. zu-l-hidždže 1431. h. g.
• Nova godina hidžretska – 07. decembar 2010. g . /01. muharrem 1432. h. g.
• Jevmi ašure -16. decembar 2010. g . /10. muharrem 1432. h. g.
POJAŠNJENJA NAŠIH BLAGDANA I VAŽNIH DANA I NOĆI
Jevmul-ašure
Ovaj
mubarek dan je značajan zbog događaja koji su presudno utjecali na
tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i
preporučio i drugim muslimanima da to čine. Post na ovaj dan vezan
je i za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti. Ovaj mubarek
dan je značajan zbog događaja koji su presudno utjecali na tok
ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporučio
i drugim muslimanima da to čine. Post na ovaj dan vezan je i za
tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti.Između značajnih
događaja izdvajamo: 1. Musa, a.s., s Izraelićanima prešao preko
Crvenog mora,2. Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima se iskrcao iz lađe
na brdu Džudijj nakon potopa, 3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih
čeljusti na obalu mora,4. Allah, dž. š., oprostio Ademu, a.s.,
prekršaj u Džennetu,5. Trgovačka karavana, koja je putovala prema
Egiptu, izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila
njegova braća,6. Rođen je Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa
ovoga svijeta,7. Rođen je Ibrahim, a.s.,8. Jakubu, a.s., vraćen vid
(izgubljen od plača za sinom Jusufom),9. Ejjubu, a.s., vraćeno
zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo,10. Sulejman,
a.s., preuzeo vladarsku upravu nad Izraelićanima. Tradicija naših
muslimana je post na Dan Ašure i pripremanje posebnog jela koje se
zove ašura, a priprema se od raznih žitarica, plodova i začina
koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.
Mevlud
– rođenje Muhammeda, a.s.
Muhammed,
a.s., posljednji je Božiji poslanik. Rođen je 12. rebiul-evvela
571. godine, u gradu Mekki. Sin je Abdullaha i Amine, iz arapskoga
plemena Kurejš. Sigurno je da Muhammed, a.s., pored poslaničke
uloge, zauzima najznačajnije mjesto među svim ljudskim veličinama
o kojima postoji povijesno svjedočanstvo. On je najbolji primjer
svih ljudskih vrlina, uzor čovjeka, roditelja, prijatelja,
državnika, vojskovođe … O njemu se Kur’an izravno
izjasnio:Slijedom kur’anskih uputa i hadisa saznaju se i obaveze
muslimana prema Poslaniku i nakon njegovog preseljenja na Ahiret. U
prvome redu, muslimani su dužni slijediti njegovu vjerničku praksu,
s poštovanjem izgovarati njegovo ime, dodajući alejhis-selam, a
donijeti salavat na njega kada se spomene njegovo ime: „Zaista
Allah i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! O vjernici,
donosite i vi salavat (na njega) i šaljite mu selam!“ (El-Ahzab,
56).
Lejletu-l-regaib
Lejletur-regaib
je poznata i kao „noć začeća“ i „noć želja“. U Kur’anu
i vjerodostojnim hadisima nema potvrde njezine izrazite vrijednosti.
Obilježava se kao noć u kojoj je nagoviješten dolazak posljednjeg
Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.
Lejletu-l-Mi’radž
„Lejletul-Mi’radž
je noć o kojoj govore i Kur’an i Hadis, a pod ovom odrednicom
podrazumijevaju se i Isra (ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u
Jerusalemu) i Mi’radž (uzdignuće Božijeg poslanika do
Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj noći.Prema
povijesnim izvorima, ovaj događaj se zbio u jednom od najtežih
perioda Muhammedovog, a.s., poslanstva, neposredno nakon
senetul-huzna (godine tuge) u kojoj je Poslanik izgubio dva najveća
oslonca, pomagača i zaštitnika među ljudima, h. Hatidžu i Ebu
Taliba. Poslije toga gubitka, Poslanik je išao u Taif da tamošnje
stanovnike pozove u islam, ali umjesto pristanka protjerali su ga
kamenicama i pogrdama. U tim trenucima Poslanik je tražio zaštitu
od Najvećeg Zaštitnika i Allah, dž.š., ga je obradovao Israom i
Mi’radžom. Cijeli ovaj događaj je precizno izložen i do u
detalje objašnjen brojnim hadisima i povijesnim djelima. U Kur’anu
je o Israu zabilježeno: „Neka je slavljen Onaj Koji je proveo
Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do Mesdžidul-Aksa (Kuds) čiju
smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali.
Zaista On sve čuje i sve vidi.“ (El-Isra,1) Na Miradžu je
Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini Uzvišenog
Gospodara, prekoračivši granicu koju nije dopušteno prekoračiti
ni samim melekima. Tu je vidio znamenja koje ljudsko oko nije
vidjelo, niti će vidjeti do Sudnjeg dana. Na Mi’radžu je
Poslaniku objavljen propis o namazu koji je, prema njegovim riječima,
„Mi’radž (duhovno uzdignuće) muslimana“, a objavljena su mu i
tri posljednja ajeta sure El-Bekare. Nije precizno zabilježeno kada
je bila noć Israa i Mi’radža. Sigurno je da je bila prije Hidžre,
bez daljnjeg preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. noći
mjeseca redžeba.
Lejletu-l-berat
Prema
nekim predajama, u noći Berat objavljen je ajet o promjeni kible: „I
okreni lice svoje prema Časnom hramu ( Ka’ba ) …“ Do tada su
se muslimani u namazu okretali prema Kudsu (Jerusalem), a od tada se
okreću prema Ka’bi (Mekka). U ovoj noći se izvrši raspored
događanja u narednoj godini, a u Lejletul-kadru melekima bude
naređeno da to izvrše. Noć Lejletul-berat ima više imena: noć
polovine ša’bana, noć oprosta, noć oslobođenja, noć izlaganja
djela, noć rasporeda i odluke. Božiji Poslanik je rekao: „Kada
nastupi 15. noć ša’bana, provedite je u nafili (namazu), a dan
koji slijedi u postu.“ (Ibn Madždže)
Početak
ramazanskog posta
Prvi
dan mjeseca ramazana, najodabranijeg mjeseca u hidžretskoj godini,
izdvojen je kao početak posta, koji traje tokom cijelog ovog
mjeseca, od zore do zalaska sunca. Svi dani ramazana imaju posebnu
vrijednost. Brojni su kur’anski ajeti i Poslanikovi hadisi koji
govore o značaju i vrijednosti ramazana, ibadeta u njegovim noćima
i posta u njegovim danima. U Kur’anu su prezentirani osnovni
propisi o postu, a u Hadisu dodatno pojašnjeni. Uz post se
neodvojivo vezuje i teravih-namaz koji se klanja nakon jacije-namaza.
Ovaj namaz se klanja u džematu, a sastoji se od 20 rekata. Utemeljen je na hadisu u kojem Poslanik, a.s., kaže: „Ko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je počinio.“ (Mutefekun alejhi)
Dan
pobjede na Bedru – Dan dijaspore
Ovoga
dana se 2. godine po Hidžri (624) na uzvišenju Bedr zbio prvi
oružani sukob između muslimana i mekkanskih mušrika. U ovoj bici,
protiv hiljade mušričkih, trista četrnaest muslimanskih boraca je
izvojevalo pobjedu, uz Božiju pomoć. Odlike dana pobjede na Bedru i
noći koja mu je prethodila sadržane su u Božijoj pomoći
muslimanskim borcima vojskom meleka. U noći uoči bitke, Božiji
Poslanik je Uzvišenom Allahu uputio dovu i ona je uslišana na dan
bitke. Historiografi su zabilježili precizne podatke o ovom sukobu.
Lejletu-l-kadr
Lejletul-kadr
je noć utemeljena na Kur’anu i Hadisu. Najznačajnija je u godini
stoga što je u njoj počela objava Kur’ana. Nije precizno
naznačeno kada ona nastupa, ali se na osnovu Kur’ana i Hadisa
pretpostavlja da je to 27. noći ramazana, a Bog najbolje zna.
Lejletul-kadr je noć određenja, noć sudbine. U njoj se određuje
sudbina za narednu godinu i zapisuje se u Levhi-mahfuz. Njena
vrijednost je „veća od hiljadu mjeseci u kojima nema takve noći“.
To približno iznosi 83 godine, što je veći vremenski period od
prosječnog ljudskog vijeka. Preporučeno ju je provesti u ibadetu. O
njoj govori istoimena kur’anska sura (poglavlje): „Mi smo ga
(Kur’an) počeli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš šta
je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i
Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke
svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (El-Kadr)
Ramazanski
bajram
Ovaj
bajram nastupa prvog dana po završetku ramazanskog posta i traje tri
dana. U danima Ramazanskog bajrama muslimani dostojanstveno i sa
radošću obilježavaju završetak posta i ispunjenje Allahove
naredbe. U ovim danima muslimanima nije dozvoljeno postiti: „Dani
tešrika su dani u kojima se jede i pije.“ (Muslim) Izbjegavaju se
raditi i drugi poslovi, izuzev onih čije se izvršenje ne može
odložiti, za što ne postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima.
Osnova za utvrđivanje posebnosti bajramskih dana je Poslanikov
hadis, kojeg prenosi Enes: „Kada se Muhammed preselio iz Mekke u
Medinu, stanovnici Medine su imali svoja dva praznika, u kojima su se
zabavljali i veselili. Muhammed, a.s., im je tada rekao: ‘Allah vam
je ova dva praznika zamijenio sa dva bolja, Ramazanskim i
Kurban-bajramom.“ (Nesai i Ibn Hibban) Bošnjaci drugi dan
Ramazanskog bajrama obilježavaju kao Dan šehida, u spomen na sve
hrabre i časne bosanske sinove koji su svojim životima štitili
vjeru, čast, slobodu i dostojanstvo.
Jevmul-arefe
Dan
Arefata se najčešće vezuje za obrede hadždža. Stajanje na
Arefatu 9. dana mjeseca zul-hidždže je čin utvrđen Kur’anom i
hadisom i spada u osnovne obrede hadždža. Vrijednost ovoga dana
poznata je iz Poslanikovih riječi: „Nema dana u kojem Allah
oslobodi više robova od vatre kao što je to dan Arefata.“
(Muslim)
Kurban
bajram
Kurban-bajram
su dani u kojima muslimani kolju kurbane. Ovim činom potvrđuju
vlastitu spremnost na žrtvu u ime Uzvišenog Allaha. Prvi dan
Kurban-bajrama počinje zajedničkim obavljanjem bajram-namaza: „Prvo
što ćemo uraditi u ovom danu je da klanjamo bajram-namaz, a zatim
ćemo se vratiti kućama i poklati kurbane. Ko tako uradi, postupio
je po mome sunnetu.“(Buhari) Propis o klanju kurbana ima
utemeljenje u Kur’anu: „Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali,
zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi
sigurno će bez pomena ostati.“ ( El-Kevser, 1-3 ) Poslanik je u
hadisu precizirao da „najbolji posao koji čovjek može za vrijeme
Kurban-bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraži posao Allahu,
jeste puštanje krvi svome kurbanu. Kurbansko meso se dijeli na tri
jednaka dijela, od kojih se jedna trećina dijeli siromašnima, druga
rodbini i prijateljima, a treća zadržava za vlastite potrebe.
Nova
hidžretska godina
Hidžra
je preseljenje Poslanika i prvih muslimana iz Mekke u Medinu i
polazna je tačka računanja vremena muslimanskog kalendara. Prema
proračunu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine.
Utvrđivanje ovog događaja kao početka računanja vremena datira od
halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec
muharrem je određen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo
počinjalo s radom nakon povratka sa hadždža. Era je, tako,
započela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca muharrema
godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. temuz ( juli ) 933.
godine seleukidske ere i 622. godine julijanskog (gregorijanskog)
kalendara.