«Prva Kuća koja je postavljena ljudima je ona u Bekki (jedno od imena Mekke)», veli Kur'an, vezujući tako nastanak Ka'be za same početke ljudskog postojanja. Kur'an, međutim, izričito spominje gradnju (ili ponovnu gradnju?) Ka'be od strane Ibrahima a. s. i njegovog sina Ismaila a. s. Takođe spominje i druga imena Ka'be,
kao što
su El-mesdžidu-l-haram (zabranjeni, sveti, časni, nepovredivi mesdžid),
El-Bejtu-l-'atik (Drevna Kuća) ili jednostavno El-Bejt (Kuća). Samo ime Ka'ba
između ostalog znači i kocka i najbolje upućuje na njen izgled. Njene današnje
dimenzije su 12 metara dužine, 10 metara širine i 16 metara visine. Mogu se,
doduše, naći i druge dimenzije. Debljina zidova je čitav metar. Unutrašnjost je
viša za dva metra od vanjskog dijela u kome se vrši tavaf. Zidovi su od kamena
obrađenog samo sa vanjske strane. Neko je prije pedesetak godina čak izbrojao da
sa vanjske strane ima 1614 komada kamena. Naravno, povremeno se vidi samo dio
zida, jer se Ka'ba tradicionalno prekriva crnim pokrivačem zvanim kisva, svake
godine novim, koji se nekada dopremao čak iz Egipta, a danas se tka u samoj
Mekki.
POKUŠAJ
RUŠENJA KABE
U doba neposredno pred rođenje Muhammeda a.s. kršćanski vladar Abesinije (današnje
Etiopije) po imenu Ebreha zauzeo je Jemen i u tamošnjem gradu San'i sagradio
veliku crkvu, kako bi privukao Arape kršćanstvu. Nakon što je neki beduin
oskrnavio tu crkvu i izmakao nekažnjen, Ebreha pokreće osvetničku ekspediciju sa
slonom na čelu sa ciljem da poruši Kabu. Iz kur'anskog poglavlja El-Fil znamo
kako se neslavno završila ta ekspedicija. Ono što je manje poznato jeste da je
te iste godine rođen i Muhammed a.s.
OBNOVA KABE
U POSLANIKOVOJ MLADOSTI
Iako se nalazi u području gdje vlada pustinjska klima sa vrlo rijetkim kišama,
događalo se da bujica nakon obilnih padavina ošteti Kabu.
To se
dogodilo u Poslanikovo mladalačko doba. Postoji fotografija iz 1941. godine na
kojoj se vide ljudi kako obilaze Kabu plivajući!
Iako je Kaba tada bila ispunjena sa preko 300 kipova, tadašnji stanovnici Mekke
se prilikom rekonstrukcije odlučili da u nju ulažu samo halal zarađen novac.
Pošto im je takvog novca ponestalo, smanjili su dimenzije, a u jednom dijelu
zvanom Hidžr samo polukružnim niskim zidićem označili prvobitne. Velika pouka
čak i od mušrika! Da li pazimo kakav novac ulažemo u naše džamije?!
Detalj sa postavljanjem El-Hadžerul-Esveda i arbitražom Muhammeda a.s. u tom
slučaju je svima poznat.
ODUSTAJANJE
OD VRAČANJA U PRVOBITNO STANJE
Nakon
osvojenja Mekke i čišćenja Ka'be od kipova u njoj i oko nje, vjerovatno se od
Poslanika očekivalo da Ka'bu vrati u prvobitne dimenzije. U jednom hadisu koji
prenosi Buharija on iznosi svoja razmišljanja i strahovanja i veli hazreti Aiši:
«Da tvoj narod nije donedavno bio u nevjerništvu i da imam dovoljno sredstava da
je (Ka'bu) iznova sagradim, dodao bih joj sa strane Hidžra 5 aršina. Takođe bih
napravio dvoja vrata, jedna na koja bi ljudi ulazili, a druga na koja bi
izlazili.» Božiji poslanik se, dakle, boji kako će ljudi koji su do jučer bili
nevjernici primiti rušenje Ka'be i njeno ponovno zidanje u prvobitnim
dimenzijama, iako bi to bio logičan postupak! Zaista ovaj postupak Poslanika je
za veliki ibret i pouku svima nama, a posebno onima koji pozivaju na put LAILAHE
ILLELLAH.
RUŠENJA I
REKONSTRUKCIJE KA'BE
U vremenima koja su slijedila nakon Poslanikovog a.s. bilo je «junaka.» U međusobnim sukobima muslimana Ka'ba je porušena 64. godine.
Abdullah ibn Zubejr ju je ponovo izgradio u dimenzijama u kojima ju je sagradio
Ibrahim a.s. Nakon 10 godina poznati tiranin Hadždžadž je po odobrenju tadašnjeg
halife srušio njegov dodatak i vratio je u stanje nakon kurejšijske gradnje.
Kasnije je čuveni halifa Harun Er-Rešid želio da i on Ka'bi vrati dimenzije iz
doba Ibrahima a.s., ali je na nagovor Imami Malika odustao, jer mu je ovaj rekao
da bi stalno rušenje i građenje moglo biti doživljeno kao poigravanje sa Ka'bom.
I 1039. hidžretske godine Ka'ba je ponovo djelimicno srušena bujicom koja je
dosezala do polovice njene visine.
Obnovio
ju je tadašnji sultan Murat (ne onaj sa Kosova!)
I Hadžerul-esved, Crni kamen u uglu Ka'be od kojeg počinje tavaf je doživljavao
brojna iskušenja. Zabilježeno je npr. da su ga pripadnici sekte Karamita
izvadili, odnijeli i zadržali čak 20 godina!
Najveću rekonstrukciju Ka'ba je doživjela 1996. godine.
Od prvobitnog materijala ostalo je samo kamenje.
Ka'ba je, prema različitim podatcima, rekonstruisana izmedju 5 i 12 puta.Prema pričama nekih očevidaca, u unutrašnjosti Ka'be postoje dva, po nekima tri stuba, stolić za odlaganje mirisa i sl., dvije obješene svjetiljke, nema električnog svjetla, zidovi i pod su od mermera.
Kao i
sama Ka'ba, i cijeli kompleks oko nje je doživljavao brojne rekonstrukcije i
proširenja u različitim vremenskim periodima.
BEJTULLAHOV
CRN OGRTAČ
Spomenuli smo da je Kaba prekrivena crnim ogrtačem koji se naziva kisva. To je
tradicija koja seže prije islama. Nakon osvojenja Mekke, Muhammed a. s. je
zadržao postojeci ogrtač.
Nakon
što je on izgorio u požaru koji je izazvala neka žena koja je kadila Ka'bu,
Poslanik je ogrnuo Ka'bu platnom iz Jemena. I halife su slijedili tu tradiciju.
Svake godine se u specijaliziranoj radionici proizvedu, velikim dijelom ručnim
vezenjem i ukrašavanjem, dva ogrtača, jedan za postavljanje, drugi za rezervu.
Izrađuju se od svile. U istoj radionici se izrađuju i unutrašnji zeleni
prekrivač za Ka'bu i tamnocrveni za Poslanikovu sobu u Medini. Prekrivać Ka'be
se sastoji od 41 dijela, svaki je dug 14 metara a širok 95 cm. Bogato izvezena
zavjesa na vratima Ka'be duga je 6,5, a široka 3,5 metara.
Novi prekrivač se na Ka'bu stavlja 9. zu-l-hidžeta, na Dan Arefata, uoči Kurban
bajrama. Tom prilikom se Ka'ba pere i privremeno ogrće bijelim prekrivačem.
Skinuti prekrivač se siječe na komade koji se dijele.
KA'BA
– IZVORIŠTE I CENTAR
Sejjid Husein Nasr kaže o Ka'bi: «...Ka'ba je struktura kosmičkog pa čak i
metakosmičkog značaja i značenja. Ona leži na osi koja sjedinjuje Nebo i Zemlju
u islamskome kosmosu...Ona odražava kosmičku harmoniju. Njena četiri ugla
pokazuju na četiri osnovna pravca koji predstavljaju četiri stuba tradicionalnog
kosmosa... Zajednički namaz oko Ka'be je najočitiji znak savršenog potčinjavanja
Božijoj volji, baš kao što obilaženje oko nje,tavaf, označava čovjekov povratak
svojoj izvornoj rajskoj perfekciji...Njen crni pokrivač, kisva, simbol je crnine
koja nije ništa drugo do li intenzitet svjetlosti, boja iza svih boja koja
sadržava sve boje i sve oblike...Kao kocka, Ka'ba takođe simbolizira stabilnost
i nepromjenjivost koji karakteriziraju sam islam, religiju utemeljenu na
harmoniji, stabilnosti i nepromjenjivosti u svojoj najosnovnijoj biti, odatle je
istina da islam može biti obnovljen ali ne i reformiran...Doći Ka'bi, znači
vratiti se svome izvorištu. Ona je centar islama kojem se svi muslimani okreću u
propisanim namazima. Kao svim istinskim tradicionalnim civilizacijama, i islamom
dominiraju dvije realnosti: Izvorišta i Centra, i ove dvije temeljne dimenzije
islama su uprisutnjene u Ka'bi. Tokom svojega života, svejedno da li živi na
vulkanskim vrhovima Jave ili pustinji Mauritanije, musliman je svjestan Ka'be
kao tačke na zemlji koja ga povezuje sa njegovim izvorištem, izvorištem njegove
vjere islama pa i samoga čovječanstva...Musliman stoga ima vezu sa Ka'bom koja
je u isto vrijeme i statična i dinamična.
Statična jer postoji stalna veza između svake tačke u islamskom kosmosu i Ka'be, a dinamična jer se prema Ka'bi putuje radi obavljanja hadždža...»