U subotu 25.08.2001 u Berlinu je boravio gost iz Bosne gosp. Rifat Fetic, generalni sekretara BiH-a za udruzenje Ilmija i direktor Omladinskog kruga BiH i odrzao predavanje na temu „Izazovi mladog muslimana u danasnjem drustvu.“ Gosp. Rifat Fetic je na samom pocetku svoga predavanja istakao nuznost aktivnijeg djelovanja muslimana u danasnjem drustvu, prvenstveno u tehnickom i znanstvenom smislu. Muslimani moraju svim svojim bicem dinamicnije ostvariti ulogu subjekta i izaci iz okova pasivnosti. Islam nije uperen protiv nauke, kako se to cestoputa zeli predstaviti, vec nas islam uci da uocimo stvarne kriterije, odnosno da razlikujemo izmedju vazno i nevaznog, jer dansanja moderna nauka ne poznaje ove kriterije. Svjedoci smo trenutnog stanja muslimana izlozeni ogromnom pritisku zapadnih medija. Nadalje je gosp. Fetic nastavio da zapadni mediji u velikom smislu uticu na stvaranje idealne slike zapada i predstavljanje negativne slike islama u tim istim medijima. Nesumnjivo je da se danasanje doba naziva informaticko doba, jer informacije u danasnjem svijetu predstavljaju vazan faktor vise no ikada. Svijet se nalazi u rapidnom porastu i pluralnosti misljenja kao oblik nase stvarnosti.

Gosp. Fetic je postavio pitanje koje se tice svih muslimana, a to je da li je informaticko doba produkt zapada i ekspanzije zapadne kulture u zadnjih 70 do 80 godina i u kojoj mjeri su muslimani uticali na ovaj danasnji drustveni fenomen, koji je aprioran u odnosu na drustvena desavanja u mnogobrojnim muslimankim zemljama. Oslanjajuci se na par datih statistika, gosp. Fetic je zelio jasnije predstaviti stanje muslimana, odnosno njihovog ekonomskog i tehnicko-inovativnog napretka, ako se moze tako nesto i nazvati. Tako npr. po broju registrovanih patenata i inovacija su zapadne zemlje jos uvijek daleko u prednosti. Medjutim osjetan je lagani tehnicki napredak prije svega u bogatijim arapskim zemljama i svjesnije se pristupa razvoju vlastite tehnologije u cilju dugorocnijeg oslobadanja tehnoloske ovisnosti od zapada.

U drugom dijelu predavanja gosp. Fetic se osvrnuo na vazan segment svakog drustva, a to je obrazovni sistem, kao jedan od glavnih preduslova daljeg prosperiteta, kako naucnog, tako kulturnog, politickog i svakog drugog progresa.. Instituti kao strateski centri su jedan od vaznih faktora daljeg razvoja jedne drzave, koji zauzimaju vazno mjesto u drustveno, politicko, ekonomskim kategorijama. Dalje se namece pitanje sistema obrazovanja, posto se muslimani u Evropi uglavnom obrazuju po zapadnom sistemu skolovanja, koje posreduje evropko hriscanske kriterije svjetonazora. Na pitanje izazova zivljenja u modernom drustvu s kojima se susrece u prvom redu mladi musliman, treba se traziti islamski odgovor. Ovo je dakako, po rijecima gosp. Fetica, odgovornost islamskih naucnika koji moraju odbraniti vjeru na intelektualnom planu. Slijedjenje univerzalnosti kur’anske poruke, sunneta Poslanika alejhi’s-selama su jedini ispravni putevi koji vode ocuvanju kako pojedinca, zatim drustva u globalu, a time i drzave i konacno ummeta. Silama modernizma, nihilizma, materijalizma i ateistickog egzistencijalizma se moze najuspjesnije odgovoriti boljim upoznavanjem i izucavanjem vlastite tradicije i islamskih disciplina od prava, etike, filozofije, a da ne spominjemo temeljne discipline, kur’anske komentare i hadise. Naravno da je nemoguce mladome muslimanu ovladati svim ovim podrucjima, ali uz dugorocno planiran koncept islamizacije skolskog sistema pocevs, od osnovnog obrazovanja do univerzitetskog zvanja moguc je uspjeh po ovom pitanju. O ovom kljucnom pitanju bi se moglo beskrajno razgovarati, ali bi tema postala mnogo duzom nego sto jeste. Moderni je svijet jos uvijek snazna sila s kojom treba racunati i muslimani kao ummet Muhammeda a.s. mogu prezivjeti u globalnom svijetu i kretanjima, ako nadju konkretne odgovore na izazove koje im postavlja danasnje vrijeme, oslanjajuci se pri tome na ocuvanje imana, tj, vjere u Allaha i Njegovu svemoc, sveznanje i Kur'an prenesen preko posljednjeg poslanika Muhammeda a.s. kao univerzalnu uputu danas i u buducnosti i sve do kraja povijesti, odnosno do sudnjeg dana.

Pocetna strana