Islam i nauka II

**Islam i nauka II dio**
U svom drugom dijelu izlaganja, prof. Ismet Hadzifejzovic je nastavio govoriti o svrsishodnosti Kur' ana, tj. univerzalnosti kur' anske misli kao i islamske nauke, odnosno njenog uspona pa sve do dekadencije te iste. Prof. Hadzifejzovic se osvrnuo na prirodne pojave, koje su predstavljala pitanja i interesovanje naucnika novijeg datuma, kao npr: sastav zemlje, zatim zemljin omotac, gravitacione sile zemlje i ostalih planeta.

Osnivac klasicne mehanike, engleski naucnik Isaac Newton, pocinje da se bavi problematikom gravitacionih sila, tj sila zemljine teze i pojomom slobodnog pada. Ovi i slicni prirodni fenomeni su zahvaljujuci razantnom usponu nauke u zadnjih 200 god poznati i objasnjeni, medjutim manje su poznate cinjenice da se upravo u
kur' anskim ajetima nalaze naznake za ove i slicne prirodne fenomene, koji nisu nista drugo do Allahovi znaci.
Tako npr. gagol "Nezele" sto znaci spustati, ima posebno znacenje u Kur' anu.
Iz slijedecih kur'anskih ajeta:

I spustamo ti Knjigu, pojasnjenje za svaku stvar. (En-Nahl, 89.)

U Knjizi nismo nista propustili (nismo ostavili nista ni pretjerano niti dotjerano). (El-En' am 38.)

jasno proizilazi univerzalnost i dominantnost kur'anske objave.

Nadalje je prof Hadjifejzovic nesto rekao o pitanju pramaterije, koje je vise filozofsko pitanje i predstavlja temu za sebe sa svim svojim postavkama, tvrdnjama i neslaganjima, kao npr. pojam -negacija, negacije, negacija-.

Ovo predavanje ne bi bilo vjerodostojno, a da ne bi bilo rijeci o trenutnom stanju nauke i njenog razvoja u "islamskim zemljama" sto je ujedno i bio zavrsni dio izlaganja prof. Hadzifejzovica.
Razlozi dekadencije nauke u islamskim zemljama se mogu naci prije svega u vise faktora, a to su: raskoli untar islamske zajednice, politicko neslaganje, podjela na vise pravaca, zatim mongolska invazija koja je imala fatalne posljedice za tadasnji razvoj nauke, posebno osvajanjem Bagdada naucnog, kulturnog, duhovnog i urbanog centra svijeta na istoku i osvajanjem Kordobe i ostalih spanskih muslimanskih centara na zapadu u kojima su unistene biblioteke od neprocijenjivog znacaja za opsti sveljudski i civilizacijski razvoj.
Medjutim najveci i najkobniji razlog je svakako odstupanje od kur'anske misli i samim time njene primjene u daljem naucnom razvoju. Izvorna nauka vodecih islamskih mislioca i naucnika nije nikada naisla na neslaganje sa onim sto je receno u Kur'anu, vec u protivnom kur'anski ajeti si bili vjeciti neiscrpni izvor naucne misli sto je vodilo usponu i ekspanziji islamske misli.
Astrologija, matematika, medicina, hemija su izvorne nauke koje su se proucavale i dalje usavrsavale shodno kur'anskim ajetima. Nazalost ove iste naucne discipline preuzete od strane evropskih naucnika dozivljavaju svoj dalji razvoj, ali ovaj put ne od srane muslimana.

Ovu temu bih zavrsio sa par dodatnih rijeci koje se odnose na sam pristup Kur'anu.
Danas je primjetno da se uglavnom praktikuje obredni pristup Kur'anu, zaboravljajuci da Kur'an izuskuje studijski i prakticni pristup.
Prakticni pristup Kur'anu zahtjeva nista drugo, nego da svaki musliman uskladi svoj svakodnevni zivot sa pravnim i moralnim propisima Kur'ana.
Studijski pristup Kur'anu izuskuje njegovo proucavanje i treba da dobije nove kvalitete, a ovi kur'anski ajeti nas upucuju da izucavamo i razmisljamo u skladu sa Kur'anom.

Poslali smo vam poslanike sa ociglednim dokazima. Putem njih smo spustili Knjigu i Mjeru da po njoj uspostavite pravdu i pravicnost. I spustili smo kovinu (zeljezo). U metalima pociva veliko zlo ali ima i koristi ljudima.
(El-Hadid, 25.)